Havaji (eng. Hawaii, havajski Hawaiʻi) su postali 50 savezna država SAD-a 1959 godine. Nalazi se na severnom Tihom okeanu. Hawaii je 50. savezna drzava u SAD-u. Sam geografsko-politički položaj Havaja omogućuje izuzetno pogodnu klimu, razvoj turizma, ne samo eksploataciju mora za turističke potrebe, već je ostrvo bogato prirodnom staništima endemičnih vrsta, rudama, šumama, i ako se može reći ostrvo oviluje vulkanima. Zbog svega ovoga Havaji su steciste ogromnog broja turista, vulkanologa i odavno je postalo kult kao svetsko odmaralište. Godišnje Havajčani ubiraju više stotina milijardi dolara „prodajući“ more, sunce, palme i svoju pogodnu klimu. Takođe zbog enormnog razvoja Havajske privrede Havajčani su zanemarili obrađivanje jedne trećine celokupnog Havajskog ostrva tako da se u prodavnicama mogu kupiti isključivo proizvodi američkog porekla. To pomalo deluje zavisnički ali ipak Havaji ostaju zapisani u svim analima po najbrojnijim turističkim posetama na svetu i fantastičnim sumama obrtanja novca. Na Havaje nisu ostali ravnodušni ni veliki naftni, filmski i industrijski magnati, pa se nedaleko od Havajske obale nalaze velike naftne platforme, a na već veoma spominjanoj plaži Vaikiki su snimljena mnoga oskarovska dela. U unutrašnjosti ostrva se potražuju zlato i dijamanti. Havaji (engl. Hawaii, hav. Moku‘āina o Hawai‘i) su američka savezna država. U sastav Sjedinjenih Američkih Država primljeni su 21. avgusta 1959. kao poslednja pedeseta članica. Jedina je američka savezna država koju isključivo čine ostrva. Havaji su arhipelag u centralnom delu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dela SAD, jugoistočno od Japana i severoistočno od Australije.
Prirodne lepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe. S obzirom da su smešteni u centralnom Pacifiku na Havajima je prisutan uticaj kako severne Amerike tako i Azije, kao i sopstvene domorodačke kulture. Havaji imaju više od milion stalnih stanovnika, kao i dosta turista i pripadnika Vojske SAD. Glavni grad Havaja je Honolulu koji se nalazi na ostrvu Oahu. Havaji obuhvataju praktično ceo vulkanski Lanac havajskih ostrva koji se sastoji od stotina ostrva u rasponu od 2.400 kilometara. Na jugoistočnom kraju arhipelaga se nalazi osam tzv. glavnih ostrva Nijhau, Kauaj, Oahu, Molokaj, Lanaj, Kaholave, Maui i Havaji. Ostrvo Havaji je daleko najveće i često se naziva „Veliko ostrvo“ da ne bi bilo pobrkano sa saveznom državom. Arhipelag je deo Polinezije.
Posle Aljaske, Floride i Kalifornije, Havaji imaju po dužini četvrtu obalu među američkim saveznim državama, koja se prostire u dužini od približno 1.200 kilometara.
Havaji su pored Arizone jedina savezna država koja ne primenjuje letnje računanje vremena.
Prirodne lepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe. S obzirom da su smešteni u centralnom Pacifiku na Havajima je prisutan uticaj kako severne Amerike tako i Azije, kao i sopstvene domorodačke kulture. Havaji imaju više od milion stalnih stanovnika, kao i dosta turista i pripadnika Vojske SAD. Glavni grad Havaja je Honolulu koji se nalazi na ostrvu Oahu. Havaji obuhvataju praktično ceo vulkanski Lanac havajskih ostrva koji se sastoji od stotina ostrva u rasponu od 2.400 kilometara. Na jugoistočnom kraju arhipelaga se nalazi osam tzv. glavnih ostrva Nijhau, Kauaj, Oahu, Molokaj, Lanaj, Kaholave, Maui i Havaji. Ostrvo Havaji je daleko najveće i često se naziva „Veliko ostrvo“ da ne bi bilo pobrkano sa saveznom državom. Arhipelag je deo Polinezije.
Posle Aljaske, Floride i Kalifornije, Havaji imaju po dužini četvrtu obalu među američkim saveznim državama, koja se prostire u dužini od približno 1.200 kilometara.
Havaji su pored Arizone jedina savezna država koja ne primenjuje letnje računanje vremena.